AUGUST ŠENOA

August Ivan Napomuk Eduard Šenoa (Zagreb, 14. studenog 1838. - Zagreb, 13. prosinca 1881.), hrvatski romanopisac, pripovjedač, pjesnik, kritičar i feljtonist.Najutjecaniji je i najplodniji hrvatski pisac 19.stoljeća,i istinski tvorac  moderne hrvatske književnosti - dovoljno je reći da je prvi pravi hrvatski romanopisac.Zbog njegove veličine i udjela kojeg je imao u hrvatskoj književnosti,razdoblje oko njegove smrti naziva se Šenoino doba.August Šenoa umro je od posljedica upale pluća koju je zaradio dok je gradski senator skrbio  za unesrećene u Velikom potresu 1880.

IVANA BRLIĆ MAŽURANIĆ                                                                              (Ogulin, 18. travnja 1874. - Zagreb, 21. rujna 1938.) hrvatska je književnica koja je priznata u Hrvatskoj i u svijetu kao jedna od najznačajnijih spisateljica za djecu. Ivana Brlić-Mažuranić počela je pisati poeziju, eseje i dnevnike vrlo rano, ali su joj prvi radovi objavljeni tek početkom dvadesetog stoljeća. Potječe iz poznate intelektualne građanske obitelji Mažuranića. Otac Vladimir Mažuranić bio je pisac, odvjetnik i povjesničar. Djed joj je bio slavni političar, hrvatski ban i pjesnik Ivan Mažuranić, a baka Aleksandra Mažuranić, sestra jezikoslovca Dimitrija Demetra. Školovala se privatno i stekla izvrsnu naobrazbu, između ostalog i u poznavanju stranih jezika, pa su joj i neki od prvih književnih pokušaja na francuskome. S obitelji se iz Ogulina prvo preselila u Karlovac, a potom u Jastrebarsko.

  DJELA

• Valjani i nevaljani- Pripovijetke i pjesme za dječake. Vlastita naklada, Zagreb, 1902.
• Škola i praznici- Zbirka pjesama i pripovjedaka za djecu. Hrvatski pedagoški književni zbor, Zagreb, 1905.
• Slike. Pjesme - Tiskara C. Albrechta, Zagreb 1912.
• Čudnovate zgode šegrta Hlapića- Roman za djecu. Hrvatski pedagoški književni zbor, Zagreb, 1913.
• Priče iz davnine- Bajke. Matica Hrvatska, 1916.
• Knjiga o omladini- Crtice. Vlastita naklada, Zagreb, 1923.
• Iz arhive obitelji Brlić u Brodu na Savi- Tisak Tipografija D.D., Zagreb , 1934-35.
• Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata- Roman. Knjižara Vasić, Zagreb, 1937.
• Srce od licitara- Pripovijetke i pjesme za mladež. Zagreb, 1939.
• Basne i bajke- HIBZ, Zagreb, 1943.

Ivana Brlić-Mažuranić
Ivana Brlić-Mažuranić 1912. godine
Rođenje	18. travnja 1874. Ogulin
Smrt	21. rujna 1938. Zagreb
Zanimanje	Književnica
Period pisanja	1902.-1937.
Književne vrste	poezija, esej, dnevnik (književnost)
Suprug/zi	Vatroslav Brlić
Važnija djela Valjani i nevaljani, (1902) Škola i praznici, (1905.) Slike, (1912.) Čudnovate zgode i nezgode šegrta Hlapića, (1913.) Priče iz davnine, (1916.) Knjiga o omladini, (1923.) Iz arhive obitelji Brlić u Brodu na Savi, (1934.-1935.) Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata, (1937.) Srce od licitara, (1939.) Basne i bajke, (1943.)

 

Spomenik Ivani Brlić-Mažuranić u Slavonskom Brodu.

 

 

Kuća u kojoj je živjela i radila Ivana Brlić Mažuranić u Slavonskom Brodu.

 

Grob Ivane Brlić Mažuranić na zagrebačkom Mirogoju.

 

 

 

 

 

IVAN GUNDULUIĆ

 

Ivan Gundulić(Giovanni Gondola;nadimak Mačica)hrvatski je pjesnik, epik, lirik i dramatik.

 

ŽIVOTOPIS

Rođen je kao najstariji sin Frana Gundulića i Džive Gradić. Obitelj Gundulić bila je poznata još u 13. stoljeću, a njezini su članovi, kao pripadnici aristokracije, obavljali različite državno-administrativne poslove u Dubrovniku i okolici. Živio je mirno i povučeno, zbog čega su mu suvremenici dali nadimak Mačica (značenje: Mačkica). Godine 1628. oženio se Nikom Sorkočević s kojom je imao tri sina: poznat je Fran Gundulić,koji je kasnije postao austrijski general te Šiško,hrvatski pjesnik. Umro je u Dubrovniku nakon dvotjedne bolesti; pretpostavlja se da je uzrok smrti bila upala porebrice.Budući da je umro u 49.godini,nije imao priliku biti izabran za kneza Dubrovačke Republike.

DJELO

Književni rad Gundulić je započeo pisanjem drama  stihu i, vjerojatno, pjesama.

 

 

Ivan Gundulić
Puno ime	Ivan Franov Gundulić
Rođenje	8. siječnja 1589.
Smrt	8. prosinca 1638.
Zanimanje	Književnik
Nacionalnost	Hrvat
Period pisanja	Barok

 

  

 

Gundulićev spomenik u Dubrovniku.

LUCIJA MILOVAC